Istorijsko odeljenje, Gradski muzej Subotica (inv.br. T-3)
Pisaća mašina je sprava koja pripada tzv. komunikacijskim tehnologijama. Jedna od glavnih ideja prvih pronalazača bila da svojim mašinama omoguće pisanje i pomognu slepima. Prva moderna pisaća mašina, pogodna za široku upotrebu, patentirana je 1868. godine u SAD. Industrijska proizvodnja pisaćih mašina je započeta 70-tih godina 19. veka u SAD, a ubrzo i u Evropi. Kada govorimo o pisaćim mašinama ne treba zaboraviti ni one koji su radili na njima, tj. kucali na tim mašinama. To su bili daktilografi, a većinom su to bile žene. Prvi kurs daktilografije, koji je organizovan u Americi 1881. godine, je pohađalo osam polaznica. Nakon nekoliko godina, širom zemlje obučeno je oko 60.000 daktilografkinja.
Najjednostavnija definicija pisaće mašine bi bila ona koja kaže da je to mehanički ili elektromehanički uređaj, opremljen tastaturom ili setom dugmadi sa slovima čijim se pritiskom štampa tekst na papiru. Osnovni delovi pisaće mašine su: tastatura i mehanizam koji prenosi znake koji se pritiskom tastera otisnu preko trake u boji na papir. Prenosni mehanizmi se mogu razlikovati od mašine do mašine.
Jedini model Andervud (Underwood) mašine, koja se nalazi u tehničkoj zbirci istorijskog odeljenja je u dobrom stanju. Po serijskom broju znamo da je proizveden 1916. godine. Na osnovu konstrukcije i forme, radi se o modelu broj 5. Zanimljivo je da na zadnjem delu mašine postoji oznaka sa tačnim datumima patentiranja.
Andervud se spominje kao prva prava moderna pisaća mašina. Patentirana je strane nemačkog emigranta u SAD Franca H. Vagnera (Franz H. Wagner) tokom 90-tih godina 19. veka, i smatra se prvom pouzdanom frontstrajk mašinom – kod frontstrajk mašina daktilograf je prvi put bio u prilici da tokom kucanja teksta vidi šta se nalazi na papiru. Vagnerov pronalazak unapredio je Džon T. Andervud (John T. Underwood), tada vodeći proizvođač mastila i traka u boji za pisaće mašine. Andervud je kupio Vagnerov patent i preimenovao ga je 1900. godine u Underwood Model 5. Ovaj model je doneo veliku slavu firmi i postao je dominantan na tržištu. Smatra se da je navedeni model postao uzor sa sve ostale pisaće mašine ali i sinonim kako treba da izgleda i funkcioniše jedna pisaća mašina.
Naši posetioci moći će da vide ovu, i neke druge pisaće mašine, kojih ukupno u zbirci ima 30, na izložbi koja se sprema u Gradskom muzeju Subotica i za koju je prikupljanje ostale građe (brošure, fotografije, uputstva za rad, itd) u toku. Izložba se otvara na jesen tekuće godine, čija će tema biti prikaz predmeta Tehničke zbirke.
Tekst: Akoš Kubičković, kustos-istoričar
Fotografije: Svetlana Kolović, fotograf