{"id":8249,"date":"2026-03-02T12:28:00","date_gmt":"2026-03-02T11:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=8249"},"modified":"2026-03-04T08:29:34","modified_gmt":"2026-03-04T07:29:34","slug":"radmila-radojevic-u-krojacnici-1964","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=8249&lang=sr","title":{"rendered":"Radmila Radojevi\u0107, U kroja\u010dnici, 1964"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Umetni\u010dko odeljenje, inv. br. U\u2013995, Gradski muzej Subotica<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Biografija autorke, kao i tema prikazanog uljanog rada, vezana je za suboti\u010dko Narodno pozori\u0161te, gde je umetnica radila&nbsp; kao kostimograf od 1961. do 1972. Radmila Radojevi\u0107 (Beograd, 1929 \u2013 Beograd, 2004) je diplomirala na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti 1955, a potom je ovde i magistrirala slikarstvo u klasi Marka \u010celebonovi\u0107a i Zore Petrovi\u0107. Prvu samostalnu izlo\u017ebu je priredila 1959. u rodnom gradu, a od iste godine je u\u010destvovala u sazivu Umetni\u010dke kolonije u Ba\u010dkoj Topoli (1959\u20131971). U likovnoj zbirci suboti\u010dkog Gradskog muzeja nalazi se <em>Portret pesnikinje Florike \u0160tefan<\/em>, koji je naslikala u avgustu 1963. za vreme letnjeg saziva Umetni\u010dke kolonije u Ba\u010dkoj Topoli, na poljoprivrednom gazdinstvu <em>Panonija<\/em>. Portret odra\u017eava ekspresivan i koloristi\u010dki sna\u017ean gest. Kao u\u010desnica ba\u010dkotopolske kolonije, Radmila Radojevi\u0107 je 1960. dobila poziv na obli\u017enju koloniju keramike u Malom I\u0111o\u0161u, a u\u010destvovala i na drugim likovnim kolonijama (E\u010dka, De\u010dani, Strumica, Biograd na moru), te je izlagala na jubilarnoj izlo\u017ebi umetni\u010dkih kolonija u Senti 1962, te na II, IV i VI <em>likovnom susretu \u2013 Pali\u0107<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Dolaskom u Suboticu je od 1961. punu deceniju bila zaposlena kao kostimograf Narodnog pozori\u0161ta, rade\u0107i podjednako za dramu na srpskom i hrvatskom, te za dramu na ma\u0111arskom jeziku. Njen pozori\u0161ni rad biva i nagra\u0111ivan; 1963. dobija nagrade za kostimografiju predstave <em>Prosja\u010dka opera<\/em> B. Brehta na Smotri vojvo\u0111anskih pozori\u0161ta u Vr\u0161cu, te 1965. u Subotici za predstavu <em>Zli kralj<\/em> J. \u0160varca. U prvom godi\u0161njaku suboti\u010dke izdava\u010dke ku\u0107e <em>\u00c9letjel<\/em> (1968) biva objavljeno nekoliko njenih veoma uspe\u0161nih portreta glumaca suboti\u010dkog ma\u0111arskog teatra (<em>Gustav Cehe, Laslo Pataki, Paula Hek, Marija S. \u010ceh, Iren Bada, Jano\u0161 Albert, I\u0161tvan Sabo, Margit Karna, Ema Doro, Katica Majoro\u0161, Zoltan Godanji<\/em>). Ekspresivni, dinami\u010dni crte\u017ei nastaju sa izra\u017eenim ose\u0107ajem za karakterne crte modela. Iako je tokom rada u pozori\u0161tu njena osnovna preokupacija bila kostimografija, slikarstvo nije zapostavljala. Suboti\u010danima se predstavila samostalnim izlo\u017ebama u dva maha: oktobra 1962. u Gradskoj izlo\u017ebenoj sali, te&nbsp; marta 1968. u Zimskom salonu Likovnog susreta i aprila iste godine u segedinskom Muzeju \u201eMora Ferenc\u201d. Radmila Radojevi\u0107 odlazi iz Subotice 1972, nakon smrti&nbsp; supruga, Imrea Devi\u0107a (Mali I\u0111o\u0161, 1922 \u2013 Subotica, 1971), te nastavlja \u017eivot u rad u Beogradu i Gro\u017enjanu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Sada prilo\u017eena slika Radmile Radojevi\u0107, pod naslovom <em>U kroja\u010dnici<\/em>, nastala je 1964. u tehnici ulja na platnu i ne poseduje signaturu, ali znamo da je bila izlo\u017eena 1964. na Izlo\u017ebi suboti\u010dkih likovnih umetnika (kat. 21). Dimenziju slike su ne\u0161to ve\u0107e od ostalih slika koje suboti\u010dki muzej poseduje od autorke (160 x 80 cm). Tema dela se vezuje za radni prostor umetnice, za koji je u intervju objavljenom 20. oktobra 1967. u nedeljniku <em>Suboti\u010dke novine<\/em>, zapisano da provodi najvi\u0161e vremena u njemu, nadziru\u0107i izradu kostima, \u0161to je \u2013 kako je sama istakla \u2013 veoma va\u017eno i delikatno \u201ejer kostimi moraju biti uskla\u0111eni sa celokupnom scenskom obradom komada, sa porukom dela i idejom re\u017eisera\u201d. Kompozicija slike je gra\u0111ena u vertikali slikarskog polja, na na\u010din nadgradnje vi\u0161e motiva, sli\u010dno kompozicijama <em>Strumi\u010dki ritam<\/em> II&nbsp; i <em>Dalmatinski pejza\u017e<\/em> \u2013 u ovom slu\u010daju od tri ljudske figure i prozora. Sliku karakteri\u0161e dominatno taman kolorit, ritmiziran svetlijim akcentima u sredi\u0161tu kompozicije, kao i sna\u017ean kontrast tamne provr\u0161ine i jednog potpuno svetlog dela \u2013 u ovom slu\u010daju prozorskog okna u gornjoj desnoj polovini kompozicije. Tri \u017eenske figure tako vidimo u kontra-osvetljenu. Jedna od njih je glumica \u2013 nosilac kostima u staja\u0107em stavu, kao vertikalna osa, glavom i ramenima u visini prozora, dok je ni\u017ee od nje u sredini, kroja\u010dica nagnuta nad \u0161iva\u0107u ma\u0161inu, a pri levoj ivici slike, okrenutu ka nama, verovatno slikarka-kostimograf. U ovom slu\u010daju se zna\u010di radi i o jednoj vrsti autoportreta i bele\u017eenja svakodnevnog radnog prostora, \u0161to zna\u010di da slika ima i autobiografski karakter. Iako po prirodi scene u enterijeru, suprotno slikanju u pleneru, slika mo\u017ee da navede na svedeniji i tamniji kolorit, atmosfera ove slike je izrazito hladna, za slikarku karakteristi\u010dnom upotrebom tamnih boja protkanih hladno sivo-plavim ritmom. Period je to ekspanzije enformel slikarstva, \u010diji istaknuti predstavnik je bio slikar i pozori\u0161ni scenograf, Pal Petrik, a \u010demu se i slikarka priklonila u odre\u0111enom momentu \u2013 kao primer navodimo <em>Zimski pejza\u017e<\/em> nastao 1962, danas tako\u0111e u zbirci Gradskog muzeja Subotica. Odre\u0111eni postulati slikarstva materije, koji se smatra i buntom umetnika, su zadr\u017eani ili se ose\u0107a njihov uticaj, i u ovoj figuralnoj kompoziciji: nema \u201elepote\u201d u klasi\u010dnom smislu, postoji trag gesta, materije i trenutka; proces nano\u0161enja boja postaje va\u017ean faktor, materija je ovde jednako va\u017ena \u2013 npr. namerno je ostavljena boja dok curi u donjem prozorskom oknu. Tako\u0111e, li\u010dni do\u017eivljaj se stavlja ispred \u201elepog\u201d i \u201eurednog\u201d, \u010dime se izra\u017eava odre\u0111eno nezadovoljstvo i unutra\u0161nji nemir, \u0161to je svakako u suprotnosti sa prikazima rada i radni\u010dkih sredina za vreme agitaciono-propaganden umetnosti ranijeg perioda. U istorijsko-politi\u010dkom kontekstu nastanka slike, treba spomenuti trajanje Hladnog rata, te podizanje Berlinskog zida 1961, koji je simbolizovao podelu sveta.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Tekst: Olga K. Ninkov, istori\u010dar umetnosti, muzejski savetnik<br>Fotografija umetni\u010dkog dela: Svetlana Kolovi\u0107, fotograf<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umetni\u010dko odeljenje, inv. br. U\u2013995, Gradski muzej Subotica Biografija autorke, kao i tema prikazanog uljanog rada, vezana je za suboti\u010dko Narodno pozori\u0161te, gde je umetnica radila&nbsp; kao kostimograf od 1961. do 1972. Radmila Radojevi\u0107 (Beograd, 1929 \u2013 Beograd, 2004) je diplomirala na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti 1955, a potom je ovde i magistrirala slikarstvo u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8251,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[1106],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8249"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8249"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8249\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8250,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8249\/revisions\/8250"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8251"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}