{"id":7742,"date":"2025-03-03T11:55:41","date_gmt":"2025-03-03T10:55:41","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=7742"},"modified":"2025-03-03T12:00:44","modified_gmt":"2025-03-03T11:00:44","slug":"samsir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=7742&lang=sr","title":{"rendered":"\u0160am\u0161ir"},"content":{"rendered":"\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><strong>Etnolo\u0161ko odeljenje (inv.br. EV-1268), Gradski muzej Subotica<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p><strong>O \u0161am\u0161ir sabljama<\/strong><br>Dana\u0161nji oblik ovog oru\u017eja je nastao tokom 16. veka. Iransko-persijskog je tipa. \u0160am\u0161ir pripada porodici hand\u017ear-sablji, a naziv poti\u010de od persijske re\u010di \u201eshamsh\u012br\u201d \u0161to u prevodu zna\u010di \u201elavlji zub\u201d. Sli\u010dne \u0161am\u0161ir sablje su kori\u0161\u0107eni od strane Mameluka, zatim od strane muslimanskih vo\u0111a Mogulskog carstva u Indiji, tako\u0111e bila je poznata i u susednim arapskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O odabranoj sablji<\/strong><br>Sablja deo zbirke Oskara Vojni\u0107a (Subotica, 1864 \u2013 Port Said, 1914), suboti\u010dkog zemljoposednika i doktora prava, lovca, svetskog putnika, istra\u017eiva\u010da i putopisca, a povezana je sa njegovim putovanjem u Indiju. Pretpostavlja se da ovaj primerak poti\u010de iz severne Indije, iz 19. veka. Kod izrade se prime\u0107uje tipi\u010dan muslimansko-indijski dizajn. Na severnim delovima dana\u0161nje Indije se prostiralo Mogulsko carstvo, gde je dominantna kultura bila mongolsko-turska. Ova sablja odli\u010dno pokazuje ovu \u201esintezeu\u201c, po\u0161to su u ju\u017enijim krajevima Indije oblici sablji potpuno druga\u010diji.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mere i detalji<\/strong><br>Ukupna du\u017eina \u0161am\u0161ira je 98 cm, du\u017eina se\u010diva 85 cm, rukohvat 13 cm, krsnica 13,5 cm. Radi se o duga\u010dkom oru\u017eju, sna\u017eno zakrivljenom, koji\u00a0 je kori\u0161\u0107en i od strane konjice. Se\u010divo je od tzv. wootz \u010delika, koji predstavlja jednu visokokvalitetnu vrstu \u010delika iz Indije, koji pripada grupi takozvanih \u010delika iz Damaska. Ovakav kvalitet je obezbedio mogu\u0107nost upotrebe predmeta u du\u017eem vremenskom periodu. Na se\u010divu se nalaze dva kanala koji obezbe\u0111uju lako\u0107u rukovanja, ali ujedno \u010dine oru\u017eje masivnim i elasti\u010dnim. Na donjem delu se\u010diva, sa obe strane su vojne oznake, koje li\u010de na oznake britanskih oru\u017eja. Oficirska oru\u017eja u Indiji su ozna\u010dena britanskim oznakama, po\u0161to je Indija u to vreme bila britanska kolonija.\u00a0Krsnice \u0161am\u0161ir sablji su pravljene od pozla\u0107ene bronze ili bakra, \u0161to se mo\u017ee re\u0107i i za ovaj primerak. Rukohvat je sastavljen od dve plo\u010de \u010diji materijal je slonova\u010da, a koji su pri\u010dv\u0161\u0107eni jedan za drugi sa dva ukra\u0161ena eksera. Rukohvat prati mamelu\u010dki dizajn, \u0161to se ogleda u zavr\u0161etku, tj. uvijenoj jabu\u010dici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Tekst: Andor Horvat, etnolog-pripravnik<br>Fotografije: Svetlana Kolovi\u0107, fotograf<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Etnolo\u0161ko odeljenje (inv.br. EV-1268), Gradski muzej Subotica O \u0161am\u0161ir sabljamaDana\u0161nji oblik ovog oru\u017eja je nastao tokom 16. veka. Iransko-persijskog je tipa. \u0160am\u0161ir pripada porodici hand\u017ear-sablji, a naziv poti\u010de od persijske re\u010di \u201eshamsh\u012br\u201d \u0161to u prevodu zna\u010di \u201elavlji zub\u201d. Sli\u010dne \u0161am\u0161ir sablje su kori\u0161\u0107eni od strane Mameluka, zatim od strane muslimanskih vo\u0111a Mogulskog carstva u Indiji, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7748,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[1106],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7742"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7742"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7749,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7742\/revisions\/7749"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7748"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}