{"id":7652,"date":"2024-12-02T11:37:04","date_gmt":"2024-12-02T10:37:04","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=7652"},"modified":"2024-12-02T11:37:05","modified_gmt":"2024-12-02T10:37:05","slug":"glinena-lula","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=7652&lang=sr","title":{"rendered":"Glinena lula"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Glinena lula, Etnolo\u0161ko odelenje (inv.br.E-669), Gradski muzej Subotica<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Istorijat pu\u0161enja lule<\/strong><br>Na na\u0161im prostorima se pu\u0161enje lule pojavilo tokom 17. veka, za vreme turske vlasti. Donet iz Amerike, duvan je imao velikog uticaja na dru\u0161tveni \u017eivot Evrope. Samo pu\u0161enje ili konzumiranje duvana nije bilo samo u\u017eivanje, ve\u0107 je ukazivalo i na dru\u0161tveni status pojedinaca. \u010cak se spominje i njegova upotreba u lekovite svrhe \u2013 da bi uklonio neprijatan zadah iz usta. Pu\u0161enje lule, najpre prihva\u0107eno me\u0111u \u010dlanovima visokog dru\u0161tva, postalo je deo dru\u017eenja i zabave. Pu\u0161enje duvana se me\u0111u \u0161irim krugovima stanovni\u0161tva pro\u0161irilo krajem 18. i po\u010detkom 19. veka. Uzgajanje i konzumiranje duvana se ra\u0161irilo me\u0111u mu\u0161kom populacijom, a sama lula je postala jedan od simbola mu\u0161kosti. Pu\u0161enje lule je podrazumevalo ceo proces u koji su spadali: punjenje, pu\u0161enje i na kraju \u010di\u0161\u0107enje lule. Bio je to jedan duga\u010dak proces uz dru\u017eenje u dru\u0161tvu. Nakon Prvog svetskog rata je zamenjen pu\u0161enjem cigareta, \u0161to je zapravo pokazatelj ubrzanog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pribor i vrste lula<\/strong><br>Pod priborom se podrazumevaju predmeti kao \u0161to su pribor za rezanje duvana, sito za duvan, duvankesa ili vre\u0107ica, igle za \u010di\u0161\u0107enje lule, dr\u017ea\u010d za lulu, pa i pribor za paljenje duvana \u2013 to su pre pojave \u0161ibica bili ocilo, kresivo i trud (kresiva guba). Lula je postala ne\u0161to \u0161to je vezano za mu\u0161karca u ku\u0107i i bila je nedodirljiva kao \u0161to su to bili brija\u010d, britva ili fla\u0161a sa rakijom. Lule su pravljene od raznih materijala. Me\u0111u najstarije lule spadaju one od stive (morske pene) ili mer\u0161ama, koje su mogle biti razli\u010dite boje (\u017eute, bele). Lule su mogle da budu ukra\u0161ene. Mogle su imati izrezbaren dugi kami\u0161 za udisanje duvana, koji je bio ukra\u0161en rezbarenim ili paljenim motivima. Lulu su mogli ukra\u0161avati i razli\u010ditim metalnim okovima, koji su pored ukrasne vrednosti imali funkciju za\u0161tite. Iz ovoga se vidi da je za izradu jedne skupe lule bilo potrebno nekoliko zanatlija: pre svega grn\u010dar za izradu tela lule, zatim kujund\u017eija za ukra\u0161avanje i majstori za drvo ili drvorezbari za izradu kami\u0161a lule. Naravno, postojale su i mnogo jednostavnije lule od drveta ili kosti, pa \u010dak i kratkotrajne lule od \u0161apurike, ali najrasprostranjenije su bile lule od gline.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glinene lule<\/strong><br>Glinene lule su bile u upotrebi od 17. veka i odr\u017eale su se do po\u010detka 19. veka. To su bile tzv. svakodnevne lule koje su upotrebljene tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Druge, ozbiljnije, skuplje i lep\u0161e lule su upotrebljene za vreme nekih praznika ili ve\u0107ih doga\u0111aja, kada je trebalo pokazati ko ima ve\u0107i status u dru\u0161tvu ili zajednici. Interesantno je da nije samo izgled lule odre\u0111ivao status vlasnika, ve\u0107 i to gde je doti\u010dna li\u010dnost nosila lulu. Primera radi u ma\u0111arskim zajednicama nadni\u010dari su lulu stavljali u kanap od pantalona, seljaci u ko\u0161ulju, jaha\u010di su ih dr\u017eali u \u010dizmama, bele\u017enici u levom d\u017eepu svojih prsluka, a stari \u010dobani bi ih gurnuli u \u0161e\u0161ir. Naravno i glinene lule su mogle da budu razli\u010dite u zavisnosti od stepena ukra\u0161enosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O predstavljenoj luli<\/strong><br>Izabrana lula najverovatnije poti\u010de iz 19. veka, po tipu je lula sa uskim vratom. Du\u017eina joj je 6,5 cm, dakle ima kratak vrat. Oznaka proizvo\u0111a\u010da na luli je \u201eF.ANHALZER\u201d, \u0161to ukazuje na to da najverovatnije poti\u010de iz radionice koja je bila aktivna u Theresienfeldu kraj Be\u010da. Sama lula je tanka i nije preterano ukra\u0161ena. Od ukrasa su jedino uo\u010dljive tanke linije i \u201ebiserni\u201d motivi koji su karakerisali elegantnije lule. Prime\u0107uje se oksidacija na odre\u0111enim delovima lule, \u0161to ukazuje da je mogla imati na lo\u017ei\u0161tu metalni (bakarni) poklopac i bakarni prsten u koji se stavljao kami\u0161. Navedno ukazuje da je ovaj predmet mogao pripadati nekom imu\u0107nijem \u010doveku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Tekst: Andor Horvat, etnolog-pripravnik<br>Fotografije: Svetlana Kolovi\u0107<br>Prevod: Ako\u0161 Kubi\u010dkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Glinena lula, Etnolo\u0161ko odelenje (inv.br.E-669), Gradski muzej Subotica Istorijat pu\u0161enja luleNa na\u0161im prostorima se pu\u0161enje lule pojavilo tokom 17. veka, za vreme turske vlasti. Donet iz Amerike, duvan je imao velikog uticaja na dru\u0161tveni \u017eivot Evrope. Samo pu\u0161enje ili konzumiranje duvana nije bilo samo u\u017eivanje, ve\u0107 je ukazivalo i na dru\u0161tveni status pojedinaca. \u010cak se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7653,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[1106],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7652"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7652"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7652\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7654,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7652\/revisions\/7654"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7653"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7652"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7652"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7652"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}