{"id":5868,"date":"2024-05-13T11:47:42","date_gmt":"2024-05-13T09:47:42","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5868"},"modified":"2026-04-20T09:54:01","modified_gmt":"2026-04-20T07:54:01","slug":"remek-dela-umetnicke-kolonije-nadjbanja-iz-privatnih-zbirki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5868&lang=sr","title":{"rendered":"Remek dela Umetni\u010dke kolonije Na\u0111banja iz privatnih zbirki"},"content":{"rendered":"\n

Datum otvaranja<\/strong>: 14. maj 2024, u 17 \u010dasova
Mesto<\/strong>: Galerija ma\u0111arske likovne umetnosti u Vojvodini
Autor izlo\u017ebe:<\/strong> Eleni Korani
Izlo\u017eba je otvorena do 30. juna 2024.<\/p>\n\n\n\n

Umetni\u010dki pokret u Na\u0111banji (danas Baja Mare, Rumunija) koji je za\u010deo moderno ma\u0111arsko slikarstvo, vezuje se za po\u010detak rada umetni\u010dke kolonije 1896, a zatim za rad besplatne umetni\u010dke \u0161kole od 1902. Njen neposredni prethodnik bila je umetni\u010dka \u0161kola \u0160imona Holo\u0161ija<\/strong> (Holl\u00f3sy Simon) u Minhenu, koja je od 1896. do 1901, preko leta delovala u Na\u0111banji. Na ovoj izlo\u017ebi se, osim dela \u0160imona Holo\u0161ija i I\u0161tvana Retija<\/strong> (R\u00e9ti Istv\u00e1n), mogu videti dela svih drugih  osniva\u010da umetni\u010dke kolonije u Na\u0111banji: Karolja Ferencija<\/strong> (Ferenczy K\u00e1roly), Jano\u0161a Torme<\/strong> (Thorma J\u00e1nos) i Bele Ivanji Grinvalda<\/strong> (Iv\u00e1nyi-Gr\u00fcnwald B\u00e9la). Holo\u0161ijevim povla\u010denjem Ferenci, Reti, Torma i Grinvald, pokre\u0107u 1902. pomenutu Slobodnu slikarsku \u0161kolu u Na\u0111abnji<\/em>, a 1911. se osniva Dru\u0161tvo slikara Na\u0111banje<\/em>. Likovni kriti\u010dari progresivnog duha pozdravljali su osnivanje \u201ema\u0111arskog Barbizona\u201d i sa odu\u0161evljenjem izve\u0161tavali o izgradnji ateljea i prvim zajedni\u010dkim izlo\u017ebama. Glavna zasluga \u0161kole je \u0161to je uvela u ma\u0111arsko slikarstvo rezultate naturalizma i plenera (slikarstvo na otvorenom van ateljea). Rani period definisan je stilskim jedinstvom, koje je vremenom zamenjeno su\u017eivotom razli\u010ditih oblika izra\u017eavanja. Mnogi su sledili klasi\u010dne tradicije naturalisti\u010dkog pejza\u017enog slikarstva, ali su blagotvorno delovali i savremeni novi trendovi, kao \u0161to je npr. fovizam pod \u010dijim uticajem se stvara grupa \u201eneo\u0161a\u201d \u2013 ovoj grupi je pripadao i vrba\u0161ki slikar Jo\u017eef Pehan<\/strong> (Pech\u00e1n J\u00f3zsef). Naime, umetni\u010dku koloniju i slikarsku \u0161kolu u Na\u0111banji su me\u0111u mnogobrojnim umetnicima pose\u0107ivali i stvaraoci sa podru\u010dja dana\u0161nje Vojvodine, npr. Jo\u017eef Mali<\/strong> (M\u00e1ly J\u00f3zsef), Jo\u017eef Brumer<\/strong> (Brummer J\u00f3zsef) i Ivan Radovi\u0107<\/strong> iz Sombora; Antal \u0160trajtman<\/strong> (Streitmann Antal) <\/strong>i Jo\u017eef Varkonji<\/strong> (V\u00e1rkonyi J\u00f3zsef) iz Velikog Be\u010dkereka; Beatrisa \u0160oljmo\u0161<\/strong> (Solymos Beatrix) i Eugen Pasku<\/strong> iz Sente; Jo\u017eef Pehan iz Vrbasa; Zora Petrovi\u0107<\/strong> iz Dobrica u Banatu; Jelena \u010covi\u0107<\/strong>, Arpad G. Bala\u017e<\/strong> (Bal\u00e1zs G. \u00c1rp\u00e1d) i \u0160andor Olah<\/strong> (Ol\u00e1h S\u00e1ndor) iz Subotice.   <\/p>\n\n\n\n

U organizaciji Galerije Ernst podr\u0161kom Programa srednjoevropske ba\u0161tine i Nacionalnog saveta ma\u0111arske nacionalne manjine, u Galeriji ma\u0111arske umetnosti u Vojvodini \u2013 u Gradskom muzeju Subotica, ovom prilikom su u izboru Eleni Korani, izlo\u017eena 35 retko vi\u0111ena dela iz ma\u0111arskih privatnih kolekcija. Eksponati obuhvataju period od po\u010detnih godina kolonije do sredine 30-ih godina i pru\u017eaju uvid u stilski pluralizam: od plenerskog naturalizma do trendova impresionizma i postimpresionizma, te avangardnih iskoraka. Radovi su to poznatih umetnika kolonije:  I\u0161tvana Boldi\u017eara<\/strong> (Boldizs\u00e1r Istv\u00e1n), Geze Bornemise<\/strong> (Bornemisza G\u00e9za), Bele Cobela<\/strong> (Cz\u00f3bel B\u00e9la), Gizele Demeter<\/strong> (D\u00f6m\u00f6t\u00f6r Gizella), Ernea Bele Geca<\/strong> (G\u00f6tz B\u00e9la Ern\u0151), Gite \u0110ene\u0161<\/strong> (Gyenes Gitta), Bele Ivanjija Grinvalda<\/strong>, Karolja Ferencija<\/strong>, Geze Kadara<\/strong> (K\u00e1d\u00e1r G\u00e9za), Karolja Kern\u0161toka<\/strong> (Kernstok K\u00e1roly), Jo\u017eefa Klajna<\/strong> (Klein J\u00f3zsef), Jano\u0161a Kmetija<\/strong> (Kmetty J\u00e1nos), Bele Varga Magori<\/strong> (M\u00e1gori Varga B\u00e9la), Karolja Patkoa<\/strong> (Patk\u00f3 K\u00e1roly), Jo\u017eefa Pehana<\/strong>, \u010cabe Vilmo\u0161a Perlrota<\/strong> (Perlrott Csaba Vilmos), Ervina Planjija<\/strong> (Pl\u00e1ny Ervin), Lajo\u0161a Tihanjija<\/strong> (Tihanyi Lajos), Jano\u0161a Torme<\/strong>, \u0160andora Cifera<\/strong> (Ziffer S\u00e1ndor), Imrea Na\u0111a \u017degedija<\/strong> (Zs\u00f6g\u00f6di Nagy Imre). Poseban segment postavke \u010dine dela koja predstavljaju u\u010desnike kolonije u Na\u0111banji  iz zbirke Gradskog muzeja Subotica: Jelena \u010covi\u0107,  Bela Ivanji Grinvald, \u0160andor Njila\u0161i (Nyilassy S\u00e1ndor), \u0160andor Olah, Jo\u017eef Pehan.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je realizovana u saradnji Centralnoevropske fondacije za o\u010duvanje graditeljskog nasle\u0111a, u okviru Programa srednjoevropske ba\u0161tine, Ma\u0111arskog nacionalnog saveta ma\u0111arske nacionalne manjine i Gradskog muzeja Subotica.
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Datum otvaranja: 14. maj 2024, u 17 \u010dasova Mesto: Galerija ma\u0111arske likovne umetnosti u VojvodiniAutor izlo\u017ebe: Eleni KoraniIzlo\u017eba je otvorena do 30. juna 2024. Umetni\u010dki pokret u Na\u0111banji (danas Baja Mare, Rumunija) koji je za\u010deo moderno ma\u0111arsko slikarstvo, vezuje se za po\u010detak rada umetni\u010dke kolonije 1896, a zatim za rad besplatne umetni\u010dke \u0161kole od 1902. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5869,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13,169],"tags":[165],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5868"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5868"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5868\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5873,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5868\/revisions\/5873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5869"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5868"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5868"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5868"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}