{"id":5773,"date":"2024-03-04T09:58:27","date_gmt":"2024-03-04T08:58:27","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5773"},"modified":"2024-03-04T09:58:50","modified_gmt":"2024-03-04T08:58:50","slug":"die-urgeschichte-des-menschen-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5773&lang=sr","title":{"rendered":"Die Urgeschichte des menschen"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Die Urgeschichte des menschen: nach dem heutigen Stande der Wissenschaft<\/em> (prev. Praistorija \u010doveka prema dana\u0161njem stanju nauke) \/ dr. Moritz Hoernes. Wien : Hartlebens Verlag, 1892. Gradski muzej Subotica (B-4963).<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljeni predmet \u010duva se u biblioteci suboti\u010dkog Gradskog muzeja, a ovom prilikom publikaciju posmatramo iz aspekta oblikovanja knjige, odnosno primenjene umetnosti. \u0160tampana je na nema\u010dkom jeziku 1892. godine u Be\u010du, od strane izdva\u010dke ku\u0107e Hartleben. Knjiga je oblikovana u tvrdom povezu, a na 672 strane tematizuje podru\u010dje arheologije, etnografije, antropologije i istorije civilizacije, a ilustrativne priloge \u010dine 22 ilustracije koje zauzimaju celu stranu te 323 ilustracije sme\u0161tene u okvire teksta. Da se u Subotici na\u0161la na tr\u017ei\u0161tu, odnosno da je prodavana i kupljena u Subotici svedo\u010di nalepnica na untra\u0161njoj strani korice. Re\u010d je o nalepnici Mora Hojmana (Heumann M\u00f3r), koji je od 1895. godine registrovani suboti\u010dki trgovac knjiga, muzi\u010dkih instrumenata i papira, sa prodavnicom \u2013 i kako je na nalepnici navedeno, pozajamna biblioteka \u2013 koja se nalazila na centralnom trgu u ku\u0107i Jovana Radi\u0107a.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>O stilskim i tehni\u010dkim odrednicama oblikovanja knjige u doba istoricizma, odnosno druge polovine 19. veka, svedo\u010de knjige i drugi \u0161tampani materijal iz zbirki Gradskog muzeja Subotica, potekli od evropskih, ali i suboti\u010dkih \u0161tampara. Ono \u0161to na\u0161 predmet meseca \u010dini specifi\u010dnim jeste njegovo oblikovanje u duhu istoricizma. Naime, u odnosu na oblikovanje knjiga iz ranijeg razdoblja knjiga se u drugoj polovini 19. veka transformisala iz uglavnom ru\u010dno ra\u0111enih predmeta u predmet serijske proizvodnje. U ovim novim okolnostima korica knjige dobija dodatni zna\u010daj: vi\u0161e nema samo funkciju za\u0161tite knji\u017enog bloka, ve\u0107 je postala va\u017ena za dekorativno predstavljanje tematskog sadr\u017eaja, pa se tako izra\u017eeni anga\u017eman ulagao i u njenu vizuelnu dopadljivost. Najva\u017eniji delovi knji\u0161kog poveza su prednji i zadnji poklopac-korica te hrbat, koji su u slu\u010daju na\u0161eg predmeta oblikovani tvrdim povezom. Korice i hrbat odlikuje blindruk tehnika \u0161tampe kojom su utisnuti motivi uzorkovani iz prethodnih stilskih razdoblja, \u0161to je jedna od odlika doba istoricizma. Prednja korica i hrbat nagla\u0161eni su i dekorativnim naslovnim tekstom koji je utisnut zlatotiskom. Tipografski elementi su oblikovani u formi goti\u010dkog pisma, koje se koristilo u Evropi od 12. veka, a koje je kasnije postalo karakteristi\u010dno za nema\u010dko govorno podru\u010dje.&nbsp; Prvo naslovno slovo dekorativno je oblikovano u duhu srednjovekovnih inicijala.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Najistaknutiji element u oblikovanju unutra\u0161njosti knji\u0161kog bloka na\u0161eg predmeta jesu ilustracije. Ilustracija kao likovna vrsta ulazi u \u010de\u0161\u0107u upotrebu pri oblikovanju knjige polovinom 19. veka zahvaljuju\u0107i tehnolo\u0161kim inovacijama u \u0161tamparstvu, uvo\u0111enjem litografije, oleografije i fotografije. Ilustracije \u010desto predstavljaju i jedan deo opusa likovnih umetnika koji deluju i na polju grafi\u010dkog opremanja knjiga. Tako i na primeru ilustracija na\u0161eg predmeta meseca nalazimo potpisane ilustracije Ladislava Eugena Petrovi\u0107a (Petrovits Ladislaus Eugen) (Be\u010d, 1839\u20131907), austrijskog slikara i ilustratora srpskog porekla, sina vajara Dimitrija Petrovi\u0107a nastanjenog u Be\u010du, koji je studirao na Akademiji likovnih umetnosti u Be\u010du, gde se posvetio pejza\u017enom i arhitektonskom slikarstvu.&nbsp; Osim ilustrovanjem knjiga bavio se i izradom ilustracija za novine <em>Illustrierte Zeitung<\/em> iz Lajpciga i <em>L&#8217;Illustration<\/em> iz Pariza. Za na\u0161 predmet meseca izradio je ilustracije koje se nalaze na korici, prednaslovnici te 22 ilustracije koje zauzimaju celu stranu ovog izdanja. Sve su one izra\u0111ene sa svrhom da se tematski nadovezuju na tekstualni sadr\u017eaj knjige.&nbsp;&nbsp;<br><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Tekst: Ljubica Vukovi\u0107 Duli\u0107, istori\u010dar umetnosti<br>Foto naslovnice: Svetlana Kolovi\u0107<br><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Die Urgeschichte des menschen: nach dem heutigen Stande der Wissenschaft (prev. Praistorija \u010doveka prema dana\u0161njem stanju nauke) \/ dr. Moritz Hoernes. Wien : Hartlebens Verlag, 1892. Gradski muzej Subotica (B-4963). Predstavljeni predmet \u010duva se u biblioteci suboti\u010dkog Gradskog muzeja, a ovom prilikom publikaciju posmatramo iz aspekta oblikovanja knjige, odnosno primenjene umetnosti. \u0160tampana je na nema\u010dkom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5774,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[1106],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5773"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5773"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5775,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5773\/revisions\/5775"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5774"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}