{"id":5720,"date":"2024-02-09T16:48:00","date_gmt":"2024-02-09T15:48:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5720"},"modified":"2024-02-12T08:49:34","modified_gmt":"2024-02-12T07:49:34","slug":"gabor-almasi-ucenica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5720&lang=sr","title":{"rendered":"Gabor Alma\u0161i: U\u010denica"},"content":{"rendered":"\n<p>Gabor Alma\u0161i: <em>U\u010denica<\/em>, 1939, gips, h: 42 cm, Gradski muzej Subotica (inv. br. U\u2013689).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\tRani rad suboti\u010dkog vajara Gabora Alma\u0161ija (Totovo Selo, 1911 \u2013 Subotica, 1994) pod nazivom <em>U\u010denica<\/em>, nastao je 1939. Autor je, u to vreme, radio u suboti\u010dkoj fabrici name\u0161taja \u201c\u0160ipo\u0161 i sinovi\u201d, a jedno od njegovih radova koje je tu nastalo 1932. \u2013 rezbareni elementi neobaroknog sekretara Aleksandra Lifke \u2013 gotovo je stalno izlo\u017een na izlo\u017ebama Gradskog muzeja Subotica, za razliku od skulpture koja se sada predstavlja. Me\u0111utim, i ovo delo bi\u0107e izlo\u017eeno na izlo\u017ebi koja je u pripremi za ovu godinu, a stavljamo ga u fokus <em>Predmeta meseca<\/em> povodom 14. februara, Me\u0111unarodnog dana darivanja knjiga.<\/p>\n\n\n\n<p>\tGabora Alma\u0161ija je ka skulpturi orijentisao suboti\u010dki slikar \u0160andor Olah, kod koga 1932. u\u010dio da slika, a publika je imala prilike da upozna njegov vajarski talenat na jednoj izlo\u017ebi 1936. Iste godine mu je u Radni\u010dkom domu otkrivena bista Maksima Gorkog, dok je 1938. Nepker naru\u010dio od njega portret pesnika Atile Jo\u017eefa. Nakon rata bio je polaznik kursa figuralnog crtanja Andra\u0161a Han\u0111e u Subotici (1945), da bi posle Han\u0111inog odlaska preuzeo vo\u0111enje kursa u jesen 1946. Iste godine zapo\u010deo je ciklus portreta slavnih muzi\u010dara, koji i danas krasi koncertnu salu Muzi\u010dke \u0161kole u \u200bSubotici. Kao stipendista Ministarstva kulture Srbije, studirao je od 1948. do 1952. i diplomirao vajarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi Lojza Dolinara. Za vreme studija, 1949, izradio je dekorativne skulpture velikih dimenzija slona i lava za Zoolo\u0161ki vrt na Pali\u0107u. Postao je \u010dlan Udru\u017eenja likovnih umetnika Srbije 1952, a 1954. je izlagao na izlo\u017ebi likovnih umetnika Vojvodine zajedno sa novom generacijom vojvo\u0111anskog vajarstva: Jovanom Soldatovi\u0107em, Radmilom Graovac i Ivankom A\u0107in\u2013Petrovi\u0107. Deo njegove zaostav\u0161tine je 2009. godine kao poklon zbirka integrisan u kolekciju Gradskog muzeja Subotica, u kojoj su se i od ranije&nbsp; nalazila neka njegova dela \u2013 na primer, sada prikazana <em>U\u010denica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>\tPrilo\u017eeno delo prikazuje pa\u017enju i karakteristi\u010dno dr\u017eanje tela devoj\u010dice koja \u010dita. Kompozicija skulpture je kompaktna i zatvorena, ba\u0161 kao i usmerena energija i pa\u017enja devoj\u010dice. Kao i ve\u0107ina umetnikovih skulptura, i ova je nastala od gipsa. Alma\u0161i je bio ve\u0161t portretista, brojne njegove poznate skulpture pripadaju upravo ovoj temi: portreti Eugena Savojskog i Jo\u017eefa Atile u Gradskom muzeju Senta, biste De\u017eea Kostolanjija, Geze \u010cata, Aleksandra Lifke, Bele Garaija i reljefni portret Tibora Sekelja u Subotici, portret Jovana Jovanovi\u0107a Zmaja u Kanji\u017ei, Gabora Sarava\u0161a u Adi, itd. Model <em>U\u010denice<\/em> javnosti je nepoznat, ali je bio blizak autoru \u2013 radi se o trinaestogoi\u0161njoj Er\u017eebet Alma\u0161i, ro\u0111aki iz Dolina \u2013 \u0161to nije obavezalo stvaraoca da se dr\u017ei konvencionalnih re\u0161enja kao kod javnih portreta. Radi se o intimnom, lirskom portretu, gde \u010delo ne\u017enog de\u010djeg lica postaje nagla\u0161eno kako blagim nagibom glave ka napred, tako i rukama koje podupiru bradu. Jedva primetna asimetrija \u0161aka daje ritam i suptilnu tenziju zatvorenoj strukturi. Devoj\u010dicina pa\u017enja je usmerena na \u0161tivo koje bi se nalazilo na dnu kompozicije, ali nije deo prikaza.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\tUmetnik je bio blizak deci, naro\u010dito u vreme nastanka ove skulpture \u2013 njegova \u0107erka Magda, ro\u0111ena je 1936, a sin Karolj 1939. Zato je <em>U\u010denica<\/em> delo koje zra\u010di uzvi\u0161ena ose\u0107anja i talenat jednog mladog vajara koji je tada postajao i otac. Ovakve \u017eivotne okolnosti su svakako uticale da modelovanju de\u010dijeg porteta vajar pri\u0111e sa posenom pa\u017enjom i toplinom. \u010citanje, kao i muzika, vra\u0107ali su se nekoliko puta u Alma\u0161ijev opus kao motivi. Vajar je i sam voleo da \u010dita, voleo je knji\u017eevnost od ranog detinjstva do kraja \u017eivota. Mo\u017eda se portreti pisaca i zbog toga \u010desto pojavljaju u njegovom vajarstvu, u kome <em>U\u010denica<\/em> svojim jedinstvenim tonom i umetni\u010dkom snagom zaslu\u017euje posebno mesto.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Tekst: Olga K. Ninkov,\u00a0<br>istori\u010dar umetnosti<br>Foto: Miklo\u0161 Hever<br><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gabor Alma\u0161i: U\u010denica, 1939, gips, h: 42 cm, Gradski muzej Subotica (inv. br. U\u2013689).&nbsp; Rani rad suboti\u010dkog vajara Gabora Alma\u0161ija (Totovo Selo, 1911 \u2013 Subotica, 1994) pod nazivom U\u010denica, nastao je 1939. Autor je, u to vreme, radio u suboti\u010dkoj fabrici name\u0161taja \u201c\u0160ipo\u0161 i sinovi\u201d, a jedno od njegovih radova koje je tu nastalo 1932. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5721,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[1106],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5720"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5720"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5720\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5722,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5720\/revisions\/5722"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5721"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}