{"id":5695,"date":"2023-12-14T08:51:50","date_gmt":"2023-12-14T07:51:50","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5695"},"modified":"2023-12-14T08:56:29","modified_gmt":"2023-12-14T07:56:29","slug":"evropski-jelen-cervus-elaphus","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=5695&lang=sr","title":{"rendered":"Evropski jelen, Cervus elaphus"},"content":{"rendered":"\n<p>Evropski jelen, obi\u010dni jelen ili crveni jelen (<em>Cervus elaphus<\/em>) je \u0161umska \u017eivotinja iz porodice vitorogih pre\u017eivara (<em>Cervidae<\/em>). Naseljava ve\u0107i deo Evrope i neke delove Azije, a \u010desto se mo\u017ee videti i na lovi\u0161tima razli\u010ditih delova sveta jer je \u010dest i vredan lova\u010dki trofej. Ova veli\u010danstvena \u017eivotinja spada u najve\u0107e kopnene \u017eivotinje Srbije, mu\u017ejak jelena je krupniji od ko\u0161ute i mo\u017ee da dostigne te\u017einu 125\u3161300 kg, visina u ramenima mu je 120\u3161150 cm, dok mu je du\u017eina tela 225\u3161275 cm.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Jeleni su izrazito socijalne \u017eivotinje, \u017eive u krdima koja su matrijarhalna. Mladun\u010de jelena je jelensko tele i na telu ima bele pege. \u017divotni vek jelena je i do 20 godina. Mu\u017ejak jelena na lobanji ima parogove, ko\u0161tane tvorevine od kalcijuma i fosfora. Parogovi mogu da te\u017ee i do 9 kg, pritom zahtevaju dosta energije za rast. Slu\u017ee radi dominacije nad drugim mu\u017ejacima i prilikom osvajanja \u017eenke. Nakon sezone parenja, koja traje od septembra do novembra, parogovi se odbacuju, \u0161to jelenu omogu\u0107ava da sa\u010duva energiju za ostale \u017eivotne aktivnosti. Odbacivanje parogova se vr\u0161i jednom godi\u0161nje i zatim odmah zapo\u010dinje rast novih. Veli\u010dina i oblik parogova zavise od hormona, ishrane i klimatskih uslova na stani\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovim krajevima su se delovi parogova jelena jo\u0161 u praistoriji koristili za izradu razli\u010ditih predmeta. Neki oblik obo\u017eavanja i pridavanja magijskih mo\u0107i jelenu oduvek je bio sastavni deo mitologija i kultura mnogih naroda, poput kelta, grka, nordiijaca, kao i u&nbsp; hri\u0161\u0107anstvu. Parogovi jelena su u srpskom narodu, zbog svog sezonskog obnavljanja, postali simbol koji ujedinjuje smrt, ponovo ra\u0111anje, vaskrsenje i besmrtnost. Tako da i dan danas u Banatu i isto\u010dnoj Srbiji kod vlaha, postoje obi\u010daji na Badnje ve\u010de i na Mali Bo\u017ei\u0107 (14. januar), prilikom kojih se mladi ljudi maskiraju i nose na \u0161tapu, tzv. klocalicu, masku sa glavom i parogovima jelena, ispod koje su privezani zvonce i \u0161arene trake. Jelen se smatra htonskim bo\u017eanstvom, odnosno gospodari du\u0161ama umrlih i zato se njegovo postojanje vezuje za dane u godini posve\u0107ene pokojnim predacima. U ma\u0111arskoj mitologiji poznata je pri\u010da o \u010dudesno lepoj ko\u0161uti koju su neuspe\u0161no poku\u0161ali da ulove bra\u0107a Hunor i Magor. Tragaju\u0107i za njom dospeli su u Karpatski basen i po\u0161to im se tamo dopalo da \u017eive, ostali su tu i tako se na tom prostoru naselio ma\u0111arski narod.&nbsp;Evropski jelen je deo prirodnja\u010dke zbirke Gradskog muzeja Subotica i mo\u017ee se videti na trenutnoj izlo\u017ebi&nbsp; <em>Akvizicije Gradskog muzeja Subotica (2014\u20132023).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Sla\u0111ana Aleksi\u0107<br> foto:  Svetlana Kolovi\u0107 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Evropski jelen, obi\u010dni jelen ili crveni jelen (Cervus elaphus) je \u0161umska \u017eivotinja iz porodice vitorogih pre\u017eivara (Cervidae). Naseljava ve\u0107i deo Evrope i neke delove Azije, a \u010desto se mo\u017ee videti i na lovi\u0161tima razli\u010ditih delova sveta jer je \u010dest i vredan lova\u010dki trofej. Ova veli\u010danstvena \u017eivotinja spada u najve\u0107e kopnene \u017eivotinje Srbije, mu\u017ejak jelena je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5696,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[1106],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5695"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5695"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5695\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5701,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5695\/revisions\/5701"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5696"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}