{"id":4622,"date":"2022-11-07T10:56:00","date_gmt":"2022-11-07T09:56:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=4622"},"modified":"2022-11-07T11:39:46","modified_gmt":"2022-11-07T10:39:46","slug":"slepi-misevi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=4622&lang=sr","title":{"rendered":"Slepi mi\u0161evi"},"content":{"rendered":"\n<p> Slepi mi\u0161evi, ljiljci, \u0161i\u0161mi\u0161i ili netopiri (Chiroptera, cheir = \u0161aka +pteron = krilo) su sisari koje grupi\u0161e sposobnost aktivnog leta, kao i mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja eholokacije. Rasprostranjeni su svuda po svetu, izuzev arkti\u010dke i antarkti\u010dke regije i nalaze se u mnogobrojnim stani\u0161tima kao veoma zna\u010dajne vrste. Prema broju vrsta \u010dine 20% svih sisara i po broju vrsta su drugi, iza glodara. Sposobnost leta im je omogu\u0107ena letnim ko\u017eicama, koja predstavljaju krila. Sa\u010dinjene su od dva sloja ko\u017ee i prote\u017eu se od korena \u0161ake do ramena, izme\u0111u prsiju i izme\u0111u nogu, a kod nekih vrsta obuhvataju i rep. Ako je letna ko\u017eica povezana sa repom slu\u017ei im za obuhvatanje plena. Posebne tetive omogu\u0107avaju im da se no\u017eni pala\u010devi i kand\u017ee spoje tako da mogu tokom odmora da vise naglava\u010dke. Ovaj vise\u0107i polo\u017eaj je pogodan za njih jer zahteva najmanje energije i daje im mogu\u0107nost lakog odraza prilikom poletanja. Prete\u017eno spadaju u no\u0107ne \u017eivotinje, pa za orjentaciju kao i za utvr\u0111ivanje polo\u017eaja plena slepi mi\u0161evi koriste eholokatore, odnosno rasprostiru ultrazvukove kroz usta i \/ili nos. Za poja\u010davanje zvuka imaju izrasline na nosevima i u\u0161i su im dobro razvijene, \u010desto sa velikim u\u0161nim \u0161koljkama \u0161to im omogu\u0107ava bolje hvatanje ehoa ispu\u0161tenih ultrazvukova.Ve\u0107ina \u0161i\u0161mi\u0161a ima veoma dobro razvijeno \u010dulo mirisa,a poneke vrste imaju i dobro razvijeno \u010dulo vida. Vrste u na\u0161im krajevima tokom dana za skloni\u0161ta preferiraju mra\u010dne, izolovane prostore (pe\u0107ine, unuta\u0161njost drve\u0107a, pukotine na gra\u0111evinama, udubljenja na krovovima, tavane&#8230;). U hladnijim mesecima  prolaze kroz proces hibernacije ili migriraju u toplije krajeve. Evropske vrste slepih mi\u0161eva su uglavnom insektivori. Naj\u0107e\u0161\u0107e \u017eive u kolonijama, mada mogu biti i samotnjaci. \u017denka se okoti jednom godi\u0161nje i na svet donosi po jedno mladun\u010de koje par meseci bude zaka\u010deno za nju, \u010dak i dok leti. Imaju izra\u017eenu brigu o potomstvu,  \u0161to se ogleda u tome da formiraju \u201cobdani\u0161ta\u201d sa\u010dinjenih  od ve\u0107eg broja mladunaca i njihovih majki. \u017divotni vek im je i do 30 godina. Mnoge vrste  su registrovane kao ugro\u017eene zbog  kr\u010denja \u0161uma,  prekomerne upotrebe pesticida, prekomernog rada u kamenolomima i radom vetroturbina. Insektovorni slepi mi\u0161evi su od velikog zna\u010daja za kontrolu populacija insekata, \u0161to je povezano sa prevencijom prekomernog kori\u0161\u0107enja pesticida koji su veoma \u0161tetni za okru\u017eenje. Sve vrste slepih mi\u0161eva u Srbiji su za\u0161ti\u0107ene zakonom. Na\u010din na koji ljudi mogu da pomognu ovim stvorenjima  je po\u0161umljavanjem, smanjenjem kori\u0107enja pesticida i pravljenjem ku\u0107ica, \u0161to \u0107e doprineti pove\u0107anju broja skloni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eeni primerak je poklon Prirodnja\u010dkom odeljenju Gradskog muzeja Subotica od osnovne \u0161kole Miroslav Anti\u0107 sa Pali\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Tekst: Sla\u0111ana Aleksi\u0107 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slepi mi\u0161evi, ljiljci, \u0161i\u0161mi\u0161i ili netopiri (Chiroptera, cheir = \u0161aka +pteron = krilo) su sisari koje grupi\u0161e sposobnost aktivnog leta, kao i mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja eholokacije. Rasprostranjeni su svuda po svetu, izuzev arkti\u010dke i antarkti\u010dke regije i nalaze se u mnogobrojnim stani\u0161tima kao veoma zna\u010dajne vrste. Prema broju vrsta \u010dine 20% svih sisara i po broju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4623,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[785],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4622"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4622"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4622\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4624,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4622\/revisions\/4624"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4622"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4622"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4622"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}