{"id":4309,"date":"2022-04-12T13:41:00","date_gmt":"2022-04-12T11:41:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=4309"},"modified":"2022-04-13T13:41:34","modified_gmt":"2022-04-13T11:41:34","slug":"kopernik-u-skolskoj-klupi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/?p=4309&lang=sr","title":{"rendered":"Kopernik u \u0161kolskoj klupi"},"content":{"rendered":"\n<p> U okviru novog projekta Gradskog muzeja Subotica pod nazivom <em>Pogled u pro\u0161lost<\/em>, jednom u dve nedelje u posebno izra\u0111enom izlogu koji se nalazi sa desne strane glavnog ulaza, prolaznicima \u0107e biti predstavljen jedan muzejski predmet iz zbirki na\u0161eg muzeja.  <\/p>\n\n\n\n<p>\nInicijativa\nomogu\u0107ava sugra\u0111anima da otkriju, a muzeju da prika\u017ee bogatstvo\nzbirki i predmete koji nisu deo trenutnih muzejskih postavki.\nIstorijski i kulturni kontekst eksponata \u0107e biti prikazan kroz\nprate\u0107i tekst na ekranima u samom izlogu. Projekat omogu\u0107ava\nfokusiranje na pojedina\u010dne predmete iz zbirki na svojstven na\u010din.<\/p>\n\n\n\n<p>\nPoljak,\nNikola Kopernik \u2013\nizvorno, na nema\u010dko-pruskom dijalektu Niklas Kopernigk (1473\u20131543)\nje 1540.\ngodine\nsvom u\u010deniku predao svoj rad pod\nnazivom\nKopernikov sistem\nnebeskih\ntela, <em>De\nrevolutionibus orbium coelestium <\/em>(<em>O\nkru\u017eenju nebeskih tela<\/em>),\notvoriv\u0161i novo poglavlje u poimanju sveta koji nas okru\u017euje, a koje\nse suprostavljalo dotada\u0161njem, takozvanom Ptolemejskom\n(geocentri\u010dnom) sistemu. \n<\/p>\n\n\n\n<p> Glavni zaklju\u010dci Kopernikovog dela, <em>De hypothesibus motuum coelestium a se constitutis commentariolus <\/em>(<em>Komentar o teorijama ure\u0111enja i kretanja nebeskih tela<\/em>), nastalog izme\u0111u 1510. i 1514. godine: \u201e(\u2026) kretnja planeta na dnevnom nivou, kretnja Sunca na godi\u0161njem nivou i retrogradni hod planeta ukazuju na to, da se Zemlja tokom jednog dana okrene oko svoje ose, da se tokom jedne kalendarske godine okrene oko Sunca, koje je nepokretna ta\u010dka na sredini planetarnog sistema. Zemlja, dakle, nije centar univerzuma, samo centar mese\u010deve orbite. Pa\u017eljivim tuma\u010denjem ovog rada, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je Kopernik zaista verovao u heliocentri\u010dni sistem \u2012 on je, ta\u010dnije, u jednom heliostati\u010dnom sistemu, Sunce postavio na odre\u0111enu razdaljinu od centra, i tvrdio da je to stvarni opis univerzuma. (\u2026)<br> Kopernikov sistem je imao velik uticaj na mnoge slobodoumne i nezavisne astronome i matemati\u010dare. Nova teorija nije bila privla\u010dna samo zbog svoje elegancije, ve\u0107 i zbog toga, \u0161to je raskinula \u010dvrste veze sa dotada\u0161njim, tradicionalnim doktrinama. Uglavnom se suprostavljao Aristotelu, koji je \u010dvrsto stajao iza ube\u0111enja da je Zemlja nepomi\u010dna, a pored toga je pru\u017eio i alternativu Ptolemejevom geocentri\u010dnom modelu poimanja univerzuma. Ovi pogledi su u zapadnja\u010dkom hri\u0161\u0107anstvu poprimili ozbiljnost religioznih dogmi i mnogi mislioci su bili stava da ko\u010de razvoj i da je vreme da se te teorije odbace.\u201d (Izvor: https:\/\/tudosnaptar.kfki.hu\/k\/o\/kopernikusz\/kopernikusz.html)<\/p>\n\n\n\n<p>\nKopernikov\nsistem je doneo dve zna\u010dajne promene: prodrmao je poimanje veli\u010dine\ni granice svemira i uveo novo vi\u0111enje univerzuma, kao beskrajnog, a\nsa druge strane je prevazi\u0161ao dotada\u0161nje predstave o padu tela na\nzemlju i postao za\u010detnik kasnije Njutnove teorije gravitacije. \n<\/p>\n\n\n\n<p>\nAstronomija,\nkoja\nje deo op\u0161teg, gra\u0111anskog i gimnazijskog obrazovanja, smatra se\nobele\u017ejem poznog prosvetiteljskog doba 19\u201320. veka i nije uticala\nsamo na samospoznaju \u010doveka, ve\u0107 je otkrila i povezanost odre\u0111enih\nnevidljivih pojava: dete \u0161kolskog uzrasta je uz pomo\u0107 teorije moglo\nda shvati da iako deluje da se svet okre\u0107e oko njih, na okretanje\nsveta ipak uti\u010du neke druge zakonitosti: tako je poimanje sveta,\nkoje je poteklo od egocentrizma, kroz geocentrizam do\u0161lo do\nheliocentrizma. \n<\/p>\n\n\n\n<p>\n\u0160kolsko\npomagalo, koje \u0107emo predstaviti, najverovatnije je pripadalo\nkabinetu za geografiju ili fiziku suboti\u010dke gimnazije,\npretpostavlja\nse\nda je\nbilo izba\u010deno,\nme\u0111utim ipak preuzeto od strane\nsuboti\u010dke\nCrkve\nVozdvi\u017eenja \u010casnog Krsta, odakle je, zahvaljuju\u0107i sve\u0161teniku,\ndospelo\nu Gradski muzej. Ono \u0161to ovaj predmet \u010dini unikatnim,\npored toga\n\u0161to obja\u0161njava\nheliocentri\u010dni\nsistem, daje uvid i u mnoge mehani\u010dke radnje. Mehanizam\nimitira kretanje planeta oko Sunca, samim tim se to\u010dkovi prve grupe\nnazivaju Sun\u010dev to\u010dak, dok su to\u010dkovi druge grupe za planete.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Arpad Pap <\/p>\n\n\n\n<p>\nIzvor:\nhttps:\/\/tudosnaptar.kfki.hu\/k\/o\/kopernikusz\/kopernikusz.html<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U okviru novog projekta Gradskog muzeja Subotica pod nazivom Pogled u pro\u0161lost, jednom u dve nedelje u posebno izra\u0111enom izlogu koji se nalazi sa desne strane glavnog ulaza, prolaznicima \u0107e biti predstavljen jedan muzejski predmet iz zbirki na\u0161eg muzeja. Inicijativa omogu\u0107ava sugra\u0111anima da otkriju, a muzeju da prika\u017ee bogatstvo zbirki i predmete koji nisu deo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4310,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[785],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4309"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4309"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4309\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4313,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4309\/revisions\/4313"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4310"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4309"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4309"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradskimuzej.subotica.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4309"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}