...
Pretke nam uzvisi


Datum otvaranja: 4. oktobar 2023, u 18 časova
Mesto: izložbeni prostor na prizemlju
Autor izložbe: Raško Ramadanski, kustos arheolog 
Izložba je otvorena do kraja oktobra 2023.

Veliko nam je zadovoljstvo da Vas pozovemo na otvaranje arheološke izložbe Gradskog muzeja Bečej
„Pretke nam uzvisi” ‒ Nalazi iz vremena ranog srednjeg veka i dolaska Mađara iz zbirke Gradskog muzeja Bečej
koju ćete imati prilike da pogledate i doživite tokom oktobra i u našem muzeju.
Izložbu će na otvaranju predstaviti dr Perica Špehar, redovni profesor Odeljenja za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i dr Aleksandar Uzelac, viši naučni saradnik Istorijskog instituta u Beogradu

Očekujemo Vas u sredu, 4. oktobra 2023. godine, u 18 časova!


Kolekcija Duranci


Datum otvaranja: 5. jul 2023, u 18 časova
Mesto: izložbeni prostor na prizemlju
Autori izložbe: Olga K. Ninkov i Ljubica Vuković Dulić
Izložba je otvorena do 10. septembra 2023.

Srdačno Vas pozivamo na otvaranje izložbe Kolekcija Duranci – iz zbirki Gradskog muzeja Subotica, Savremene galerije Subotica i Gradske biblioteke Subotica.
Izložbu će 5. jula 2023. sa početkom u 18 časova u Gradskom muzeju Subotica otvoriti Ljubica Vuković Dulić i Kristina Mandić Sarka, istoričarke umetnosti.

Bela Duranci, počasni građanin Subotice, dobitnik nagrade Pro urbe, te tri puta nagrade „dr Ferenc Bodrogvari“, kao i mnogih drugih značajnih nagrada, bio je prvi diplomirani istoričar umetnosti subotičkog Gradskog muzeja, ali i grada. U Gradskom muzeju Subotica je bio zaposlen od 1959. do 1975, a u periodu od 1969–1971. je bio i u funkciji direktora. Bilo je to vreme kada je muzej bio okrenut savremenim umetnicima, što će se promeniti nastankom i radom savremene galerije Likovni susret. Duranci je potom, od 1980. do odlaska u penziju 1984, bio zaposlen u Međuopštinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Subotica, ali se njegov rad sa savremenim umetnicima nije prestajao. O tome svedoči I njegova kolekcija likovnih dela.

Bela Duranci bi 5. jula ove godine slavio devedeset i drugi rođendan, preminuo je 1. jula 2021. Prisećamo ga se sada i ovom izložbom čiji cilj je da ga prikaže kao donatora koji je svoju kolekciju i stručnu biblioteku poklonio gradu, tačnije njenim ustanovama kulture: Savremenoj galeriji Subotica i Gradskom muzeju Subotica, te Gradskoj biblioteci Subotica. Izložba stavlja u fokus darodavstvo kao tradiciju u Subotici dužu od jednog veka, čije delotvorno egzistiranje pokazuje rezultate u sferi istraživanja, ali i u oblikovanju kolektivnoj svesti o zavičajnoj baštini koja uvek ima i univerzalnu tačku poimanja. Zahvaljujemo se Savremenoj galeriji Subotica i Graskoj biblioteci Subotica što su nam izašli u susret i posudili predmete iz svog fonda.

Na izložbi su osim knjiga, dokumentacije i likovnih dela Bele Durancija izloženi su radovi sledećih stvaralaca: Ferenc Ajzenhut, Pavle Blesić, Bogdan Bogdanović, Petar Ćurčić, Mihajlo Dejanović, Ivana Dulić, Andraš Hanđa, Endre Farago, Ištvan Francer, Božidar Jakac, Miroslav Jovančić, Edita i Emil Kadirić, Ferenc i Magdolna Kalmar, Boško Karanović, Pal Lephaf, Aleksandar Luković, Đuro Maravić, Đorđe Marković, Ferenc Maurič, Edita Nemeš Fekete, Edin Numankadić, Aranka i Petar Mojak, Endre Penovac, Ištvan Sajko, Tibor Sarapka, Gabor Silađi, Imre Šafranj, Mile Skračić, Matija Skurjeni, Petar Šadi, Svetislav Šljukić, Milenko Vuksanović Čiča, Jožef Tođeraš, Šandor Torok.

...

...
Peštanska slikarska porodica Šeft


Datum otvaranja: 25. januar 2023, u 13 časova
Mesto: izložbeni prostor na prizemlju
Autor izložbe: Dr Žužana Korhec Pap
Izložba je otvorena do kraja maja 2023.

Srdačno Vas pozivamo na otvaranje izložbe Peštanska slikarska porodica Šeft, koja će se održati 25. januara 2023. godine od 13 sati.

Pozdravne reči: dr Zoltan Rokai
Izložbu otvara: dr Gabriela Svoboda Domanski
Muzička numera: Kristina Molnar

Umetničko nasleđe peštanske slikarske porodice Šeft (Schöfft, Schoefft) nalazi se na teritoriji današnje Mađarske, Hrvatske, Rumunije i Srbije. Međunarodna putujuća izložba prikazuje tri generacije, Jozefa, Jozefa Karla i svetsko poznatog Augustina i njihova sakralna i profana dela, koja su nastala u prvoj polovini 19. veka.


Tibor Sekelj u Okeaniji


Gradski muzej Subotica srdačno Vas poziva na otvaranje izložbe Tibor Sekelj u Okeaniji, u četvrtak, 10 novembra 2022. godine u 19 časova. Izložba se organizuje povodom 110 godina od rođenja Tibora Sekelja i 50 godina od kako je postao direktor Gradskog muzeja Subotica.

Autor izložbe: Viktorija Šimon Vuletić muzejski savetnik Gradskog muzeja Subotica
Izložbu otvaraju: Aniko Mihajlović direktor Gradskog muzeja Subotica, Marija Živković viši kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu i Atila Pejin direktor Gradskog muzeja u Senti.

...

...
Tri međuratna plakatera – Janković, Petrov, Babić


Datum otvaranja:  4. avgust 2022, u 12 časova
Mesto: izložbeni prostor na prizemlju
Autor izložbe: Bojana Popović, Muzej primenjene umetnosti u Beogradu
Izložba je otvorena do 15. oktobra 2022.

Gradski muzej Subotica vas srdačno poziva na otvaranje izložbe Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu „Tri međuratna plakatera – Janković, Petrov, Babić”.
Pozdravna reč: Aniko Mihajlović, direktorka Gradskog muzeja Subotica
Izložbu otvara Bojana Popović, autorka izložbe

Nakon otvaranja sledi stručno vođenje kroz izložbu. U sklopu postavke se nalazi projekcija dela likovnog opusa jednog od tri plakatera, Miloša Babića, čija se slikarska zaostavštine čuva kao legat u Gradskom muzeju Subotica, a deo vezan za delatnost na polju primenjene umetnosti u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu.

REČ O IZLOŽBI

Istorija plakata u Srbiji počinje krajem 19. veka, u vreme kada je na globalnom nivou postao važno komunikaciono sredstvo potrošačkog društva u usponu. Tada, uglavnom, nije bio oblast rada umetnički obrazovanih ličnosti, što će se promeniti nakon Prvog svetskog rata, kada je postalo neophodno da njegovi autori poseduju likovne veštine, kreativnost i inovativnost.

Tokom međuratne epohe, tog zlatnog doba umetnosti plakata, nastala su i ostvarenja Dušana Jankovića, Mihaila S. Petrova i Miloša Babića. Ona pripadaju pionirskoj fazi ove stvaralačke discipline u Srbiji, a u svojim najboljim izdanjima predstavljaju njene vrhunce i svrstavaju se u korpus kvalitetnog evropskog plakata. Janković, Petrov i Babić govorili su istim stvaralačkim jezikom kao njihove kolege u Parizu, Londonu, Berlinu, Beču, Budimpešti… bilo da su koristili internacionalne vokabulare ar dekoa ili deradikalizovanih avangardnih umetničkih pravaca – tih stubova grafičkog dizajna 20. veka.


Istoricizam u Subotici


Datum otvaranja: 13. maj 2022. u 12 časova
Mesto: izložbeni prostor na poluspratu

Gradski muzej Subotica Vas srdačno poziva na otvaranje svoje nove tematske izložbe Istoricizam u Subotici, koja će se održati 13. maja 2022, sa početkom u 12 časova u Gradskom muzeju Subotica, Trg Sinagoge 3.

Pozdravna reč: Aniko Baba Mihajlović, direktorica Gradskog muzeja Subotica.

Izložbu otvaraju Zita Kovač, istoričar umetnosti, direktorica Muzeja „Ištvan Tir” u Baji i MA Neda Džamić, istoričar umetnosti Međuošptinskog zavoda za zaštitu spomenika Subotica.

Autori izložbe su dr Olga K. Ninkov (intimna i javna sfera profane umetnosti, fotografija), Ljubica Vuković Dulić (štamparstvo, moda), dr Žužana Korhec Pap (sakralna umetnost); dizajner Čaba Lalić.

...

...
Nije zlato sve što sija


Datum otvaranja: 10. maj 2022. u 18 časova
Mesto: izložbeni prostor na prizemlju
Autori izložbe: Zoran Lević i Nenad Lukić, Muzej nauke i tehnike Beograd

Gradski muzej Subotica srdačno Vas poziva na otvaranje izložbe Nije zlato sve što sija Muzeja nauke i tehnike Beograd. Izložba će biti otvorena u utorak, 10. maja 2022. godine, u 18 časova u Gradskom muzeju Subotica.

Predstavljamo vam izložbu Nija zlato sve što sija, posvećenu zlatu kao materijalu i njegovoj tehnološkoj obradi.

Izložbom se tematski obrađuje dobijanje, proizvodnja, obrada i upotreba zlata. Tokom istorije zlato se koristilo u razne svrhe, od izrade novca i nakita, preko verskih i umetničkih predmeta, do predmeta za svakodnevnu upotrebu. Savremeni život je nemoguć bez zlata jer se ono nalazi i u svakom elektronskom uređaju.

Posetioci na izložbi mogu da vide minerale, rudarsku i opremu za ispiranje zlata, primenu zlata u svakodnevom životu, ekonomiji, medicini i elektronici. Veliki deo izložbe posvećen je zlatarskom zanatu, gde su prikazani alati i tehnologije obrade zlata. Predstavljene su i različite tehnologije pozlate, kao i ispitivanje i obeležavanje predmeta od zlata. Za ovu izložbu, u zlatarskoj radnji „Stefanović 1886”, namenski je snimljen film koji prikazuje celokupan proces izrade prstena, od procesa topljenja, pa sve do krajnje pripreme za izlaganje.

Izloženi predmeti su iz zbirki Muzeja nauke i tehnike, Muzeja rudarstva i metalurgije iz Bora, Zbirka minerala i stena Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, Direkcije za mere i dragocene metale, Gradskog muzeja iz Bečeja, Muzeja za istoriju farmacije Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, Zlatare „Stefanović 1886”, kao i iz privatnih kolekcija i preduzeća.


Pruži mi ruku i dozvoli da te upoznam – Nacionalna manjina Mađari


Datum otvaranje: 5. novembra 2021. u 14 časova
Mesto: Izložbena sala na prvom spratu

Poštovani posetioci!

Srdačno vas pozivamo na otvaranje izložbe pod naslovom Pruži mi ruku i dozvoli da te upoznam – Nacionalna manjina Mađari.
Na izložbi su izloženi radovi koji su pristigli na likovni konkurs koji je raspisao Muzej rudničko-takovskog kraja. U okviru izložbe podelićemo i diplome za nagrađene radove.

Ulaz je slobodan.

Dodatne informacije: 024/555-128

...

...
Budimski slikar Matija Žeravić


Datum otvaranje: 29. april 2021. godine, 12 časova
Mesto: Izložbena sala na prvom spratu
Autor izložbe: dr Žužana Korhec Pap, muzejski savetnik, restaurator

Matija Žeravić (Schervitz) bio je popularan i cenjen majstor mađarske prestonice. Slikar hrvatskog porekla vraća se oko 1739. godine u svoj rodni grad, a 1741. je primljen među građanine Budima. Manje i veće narudžbine vezane za crkve u Budimu, kao što su nekadašnje glavne oltarne pale u crkvi Sv. Katarine (1747) i u kapucinskoj crkvi Sv. Elizabete (1760) i freske u svetištu crkve Marijino Pohođenje, su uništene. Slika Sv. Iva Heloryja (1759) iz župne crkve Sv. Petra i Pavla u Budimu (Óbuda) i svodna freska (1756) u crkvi bosanskih franjevaca Rane Sv. Franje u budimskom Vaserštatu (Víziváros) su pomoću stilskih kritika povezane sa Žeravićem. Oslik biblioteke i svečane sale u kaštelu obitelji Radai (Ráday) u Pecelu (Pécel, 1763-1767) je njegovo potvrđeno delo. Ključ za raspoznavanje slikarskog jezika M. Žeravića su dale oltarne pale Sv. Ana, Sv. Franja Serafski i Bezgešno začeće sa Adamom i Evom iz nekadašnje franjevačke crkve u Feldvaru (Dunaföldvár, 1768). Zahvaljujući navedenoj komparativnoj građi istoimene oltarne pale Rane Sv. Franje iz Budima (1756), Sombora (1769) i Osijeka (1770) svedoče o prisnim vezama slikara i bosanskih franjevaca, koji su jedno njegovo delo dopremili čak do Livna. Freske u svetištu župnih crkava Presvetog Trojstva u Abi (1756) i Tordašu (1760) sy pomoću stilske kritike povezane sa Žeravićem. Njegov sin Josip Žeravić (Serovics, 1741-nakon 1792) i Gregor Fogl (Vogl, Fogel 1717-1782), budimski slikari, su verovatno bili njegovi učenici. Matija Žeravić je verovatno izučio zanat pored talijanskog fresko slikara. Nije signirao nijedno svoje delo. Besprekorno poznavanje konstrukcije linearne perspektive i anatomije, živahni, raznovrsni karakteristični likovi stavljaju ga među najbolje majstore srednjoevropskog kasnog baroka. Njegov ga pozamašni opus izdvaja iz skupine lokalnih protagonista slikarske scene.

Izložba će biti otvorena do 4. juna 2021. godine.


Svakodnevni život Jevreja u Subotici


Otvaranje: 12. mart 2021.
Mesto: izložbeni prostor na poluspratu
Kustosi izložbe: Ljubica Vuković Dulić, viši kustos, istoričar umetnosti i
Dora Hičik, viši bibliotekar

Izložba Svakodnevni život Jevreja u Subotici nastala je u okviru INTERREG Danube Transnational Programme REDISCOVER projekta, a koji se temelji na revitalizaciji jevrejskog nasleđa. U projektu kao partneri učestvuju 9 gradova: Segedin (Mađarska, vodeći partner), Banja Luka (Bosna i Hercegovina), Galati i Temišvar (Rumunija), Kotor (Crna Gora), Murska Sobota (Slovenija), Osijek (Hrvatska), Regensburg (Nemačka) te Subotica (Srbija). U implementaciji projekta učestvuje ukupno 9 partnera te njihovih pridruženih partnera. To su Institut za kulturu, turizam i sport Murska Sobota, Gradski muzej Subotica, Segedin i okolina nonprofitni d.o.o. za turizam, Jevrejska opština Banja Luke, Jevrejska zajednica Crne Gore, Jevrejska opština Osijeka, Jevrejska opština Segedina, Jevrejska opština Temišvara, Rumunski institut za istraživanje nacionalnih manjina.

Glavni cilj projekta je iznova sagledati, istražiti, predstaviti i učiniti dostupnom skrivenu baštinu jevrejskih zajednica sa područja navedenih država – partnera u ovom projektu. Kao rezultat može se očekivati jedan objedinjeni kulturni kapital koji se može manifestovati kao baza za istraživače jevrejske baštine na navedenim područjima, ali i kao konkurentni turistički proizvod dostupan širokoj i raznovrsnoj publici.

Projektom je zamišljeno da ponovno sagledavanje jevrejske baštine podrazumeva da se osim već pepoznatljivijih jevrejskih simbola u pojedinim sredinama (sinagoge, groblja, spomen obeležja, javne ili stambene zgrade) istakne i zainteresovanima ukaže i na druge elemente kulture, kao i materijalne i nematerijalne baštine jevrejske zajednice.

Jevreji žive u Subotici od 1775. godine i od tada do danas jevrejska je zajednica u Subotici baštinila brojne materijalne elemente kulturnog nasleđa, kao što su Sinagoga, zgrada Jevrejske opštine Subotica i Zimska sinagoga, jevrejsko groblje, Palata Demeter – danas zgrada Gradskog muzeja Subotica. Javne zbirke poput biblioteke, arhiva i muzeja tokom svog postojanja su delovale u smeru prikupljanja, obrade, čuvanja i prezentacije obimnog pokretnog kulturnog nasleđa subotičkih Jevreja, kao što su književna dela, novine i časopisi, arhivski dokumenti, predmeti iz svakodnevnog života te brojna likovna, književna i muzička dela. Tematske jedinice prikazane na izložbi usmerene su upravo na isticanje pojedinih ličnosti i institucija, odnosno doprinosa subotičkih Jevreja kulturnom, društvenom i privrednom razvoju Subotice, a osvrću se na vremenski period od druge polovine 18. veka, kada se pojavljuju imena prvih Jevreja u Subotici pa do 1941. godine. Tematske izložbene celine baziraće se na rezultatima dosadašnjih istraživača jevrejske kulture, čije će publikacije biti prikazane kao sastavni deo izložbe, te na građi i predmetima koji se čuvaju u Gradskom muzeju Subotica te Istorijskom arhivu u Subotici, od kojih se neki po prvi put stavljaju u kontekst ove teme.

Izložba kao jedan od rezultata projekta pruža priliku za upoznavanje, razumevanje i značaja nematerijalne i materijalne baštine jevrejske zajednice u Subotici. Kroz učešće u projektu, Gradski muzej Subotica će svojim radom doprineti prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine subotičkih Jevreja kao posebne i jedinstvene vrednosti na Dunavskom jevrejskom putu.

Izložba je otvorena do 11. juna 2021. godine.

...